HA’U NIA BIOGRAFIA


HA'U NIA BIOGRAFIA




Naran Kompletu         :Suzana Filomena Pereira Cabral

Naran bolu                  :Efi

Idade                           :16

Fatin no data moris     : Dili/ 28-07-2004

Hela-fatin                    : Bebonuk, tuti

Munisipiu                    : Baukau

Nasionalidade              : Timorense

Relijiaun                       :Katólika

Estudu                           : Solteira 

  

 Uluk nanain ha'u  hato'o agradese wa'in ba Aman Maromak, Inan Doben Virgem Maria, no Na'i Salvador Jejus Kristu ne'ebé fó vida  naruk, saúde di'ak no espíritu matenek hodi ha'u bele konsege halo remata ha'u nia blog ne'e. Agradese mós ba ha'u nia Inan- Aman ne'ebé fó sira nia moris tomak hodi haree no kuidadu ha'u husi kiik to agora ha'u bele moris iha mundu ne'e ho di'ak.

    Ha'u mós agradese ba profesór da materia ne'ebe fó ona traballu kria blog ne'e hodi bele aumenta liu tan ha'u nia esperiensia no koñesimentu kria blog.

Lahaluha agradese ba ha’u nia kolega sira husi eskola parokial São Pedro Comoro Dili ne’ebé durante halo traballu neʼe sempre ajuda ha’u, liu husi ideia sira ne’ebé bele hafurak liu tan ha’u nia blog ne’e.

 Hanesan biografia ne’ebé mak hateten iha leten ne’e, ha’u nia naran Suzana Filomena Pereira Cabral, moris iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), Bidau lecidere, Dili, 28-07-2004. Ha’u mai husi família, aman Rafael Afonso Cabral no Inan Arminda Pereira, ha’u mai husi família ne’ebé simples. Iha ha’u nia família, oan hamutuk nain neen, mak hanesan:

1.      João Boavida Cabral

2.      Johanes das Neves Ximenes Cabral

3.      Suzana Filomena Pereira Cabral

4.      Alberto dos Anjos de Jejus Pereira Cabral

5.      Marcal dos Anjos de Jejus Pereira Cabral

6.      Sonia Ines Francisca Pereira Cabral

Ha’u mak oan datoluk no sai hanesan feto boot iha ami nia família nia laran.

 

Ø  KONA-BA HA’U NIA ESTUDU

 

Ha’u nia estudu husi eskola pré-eskolar/pré-primária to’o ensinu pré-sekundária iha eskola ida de’it, mak Centro de ensino e treinamento Shallom, iha aldeia 20 de setembro kampung tuti, suku Bebonuk, Postu Administrativu Dom Aleixo, munisipiu Dili.

Iha tinan 2009, ha’u hahu eskola pré-eskolar “Nol kecil” , no iha tinan 2010 pré-eskolar “Nol besar ”. Iha tinan 2011 ha’u hahu ensinu primária remata iha tinan 2016, iha tinan 2017  mak ha’u hahu ensinu pré-sekundária no remata iha tinan 2019.

 Iha historia uituan bainhira ha’u iha ensinu pré-sekundária, iha tinan 2018, iha tinan ne’e mak sai hanesan esperiensia primeira vez ha’u tuir loron siénsia mundial ho profesór no kolega sira  lori eskola nia naran husi loron 06-09 fulan novembru iha venilale. Ha’u bele tuir ne’e mós tamba hetan fiar husi ha’u nia profesór matemátika hodi lori tópiku matemátika ho ha’u nia kolega nain rua. No husi partisipasaun loron siénsia mundial nian ne’e mak ha’u foin komprende katak bainhira ita hakarak kompremde siénsia la’os le’e de’it nia teoria, maibé ita rasik mak buka no koko rasik, hodi bele hatene siénsia ho di’ak.

Grasa Maromak nian, iha tinan tuir mai iha 2019, ami nia eskola hetan fiar tan husi SESIM hodi partisipa loron siénsia mundial ba daruak tamba tópiku ne’ebé ami hatama ba bele liu selesaun. Ho ida ne’e ha’u no kolega no profesór sira ba tan tuir loron siénsia mundial ba daruak iha Same.

Tamba ha’u nia esperiensia tuir no aprezenta tópiku loron siénsia mundial ba dalarua, halo ha’u hanoin katak depois remata ensinu pré-sekundária iha tinan 2019 ne’e , ha’u hakarak hili eskola sekundária ne’ebé iha nia grupu siénsia no iha potensia hodi halo alunu sira aprende barak kona-basiénsia ho di’ak, tamba ne’e ha’u desidi hodi tau naran iha eskola São Pedro. Razaun primeiru ha’u hakarak kontinua eskola ensinu sekundária iha São Pedro tamba durante loron siénsia mundial husi tinan 2018-2019, eskola São Pedro sempre hatudu nia tópiku ne’ebé kapás, no sira nia unidade iha tempu prátika mós kapás tebes. Laos katak eskola São Pedro nia grupu siénsia mak kapás liu de’it iha Timór, maibé iha eskola sekundária seluk mós kapás hotu, maibé entre eskola sira ne’e pai no mãe hakarak duni ha’u atu kontinua ha’u nia eskola sekundária iha São Pedro.

 

Entaun iha 13 de dezembru tinan 2019, ha’u komesa tau naran onaihaeskola São Pedro, no tinan oin iha 09 de janeiru tinan 2020 mak hahu aula ba I timestre nian.

Bainhira ha’u konsege sai ona estudante ida iha eskola São Pedro, ha’u aprende buat barak tebes iha eskola ne’e, liuliu esperiensia ha’u tuir kompetisaun solo ba primeira vez reprezenta ami nia turma ne’ebé halao hodi festeza loron São Pedro nian iha 22 de fevereiru tinan 2020 nian. Kompete iha kompetisaun solo ne’e ha’u la konsege to’o final, maibé to’o de’it iha semi final Ida ne’e la’os halo ha’u triste boot, maibé senti kontenti tamba husi kompetisaun ne’e primeira vez ha’u brani hatudu ha’u nia talentu iha kanta no koko halakon ha’u nia ta’uk no moe, no fiar liafuan ne’ebé dehan “ Liu ka la liu la’os buat ne’ebé importante, importante mak koko hodi hetan esperiensia” .

 Fila fali kona-ba ha’u nia mehi ida ne’ebé hakarak inklui iha grupu siénsia São Pedro. Entaun iha fulan fevereiru nia laran, bin no maun sira iha grupu siénsia anunsiu ona katak sei komesa ona atu rekruta membru foun grupu siénsia São Pedro tinan 2020 nian. Rekrutasaun membru foun ba grupu siénsia ida ne’e sei liu husi faze, ami sei buka uluk tópiku rasik, no komprende rasik ba ami ida-idak nia tópiku hodi aprezenta iha profesór husi materia matemátika, fízika, kímika, biologia no geologia, no kolega no bin maun sira nia oin. Depois de aprezenta ne’e, nia faze ikus hodi sai membru grupu siénsia São Pedro mak aprezenta ami nia tópiku ne’ebé antes ne’e ami aprezenta ona no sei aprezenta dala ida tan iha loron 14 fulan marsu ne’ebé loron ne’e sai hanesan selebrasaun loron pi nian . Iha tópiku ne’ebé ha’u lori mak materia biologia ho titúlu“ Lala’ok formasaun urina”ne’ebé ha’u lori hamutuk ho kolega nain ida.

Depois de ami aprezenta ona ami ida-idak nia tópiku iha loron pi, ha’u ho kolega sira mós sai loos ona membru grupu siénsia São Pedro nian.

Ida ne’e mak hanesan historia badak kona-ba ha’u nia estudu, ne’ebé ha’u deside konta to’o iha ne’e.

  

Ø  INFROMASAUN EXTRA KONA-BA HA’U 

Ha’u mak ema ne’ebé gosta tebes halo asaun hodi proteze ambiente iha ha’u nia moris tomak. Razaun simples mak ha’u sempre hanoin katak “bainhira ita hadomi ambiente, hanesan de’it ita kuidadu ona mundu ne’ebé ita hatene katak mundu mak sai hanesan uma úniku ba ita hodi halao ita nia moris”.Tamba ne’e ha’u sei hatudu video ida ne’ebé ha’u rasik mak  kria iha loron 23 fulan novembru tinan 2020 ho titúlu “hamutuk ita proteze mundu”, video ne’e ha’u kria tamba hatene belum bhawiko ne’ebé kria kona-ba “mundu nia idade hela tinan hitu tan”  no belum ne’e tau iha tiktok no nia video ne’e ema fahe tan ba aplikasaun instagram. Ho ida ne’e mak ha’u mós hatene kona-ba informasaun ne’e iha instagram. Iha video original refere ho lian indonezia, ne’ebé bainhira ha’u komprende kona-ba saida mak belum bhawiko hato’o, ha’u iha inisiativa halo video ho esplikasaun hanesan de’it maibé  ho lia-tetun. Karik maluk sira interese haree no asiste video ne’ebé ha’u kria, bele chek iha ha’u nia blog  ne’e, iha menu video nian.

      Ida ne’e de’it mak ha’u hakarak hato’o iha ha’u nia blog ne’e. La haluha ha’u hato’o obrigado/a wa’in ba maluk sira ne’ebé vizita ona mai ha’u nia blog ne’e hodi le’e no asiste video ne’ebé ha’u kria.

 

ADEUS!

MAROMAK FÓ BENSAUN BA ITA HOTU

 

 

 

 

 

 

 





0 komentar:

Posting Komentar